Milione maraka potrošili smo na 42 miliona kilograma uvoznog mesa, a u svijet smo izvezli svega 6,3 miliona kilograma. BiH je izvezla za osam mjeseci ove godine žive stoke u vrijednosti 2,7 miliona, a uvoz je iznosio 50,7 miliona maraka, podaci su Vanjsakotrgovinske komore BiH.

Sada se juneće meso u BiH prodaje od 20 do 25 maraka po kilogramu i samo će ga moći kupiti odabrani jer je meso već sad luksuzna hrana iz uvoza, a naše farme su uništene jer se kila žive vage junetine otkupljuje po šest maraka, ističe za Faktor Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.

– Nema više stoke, a nema je ko više ni hraniti jer su poticaji u RS-u bili po grlu 100 do 200 maraka. Kad nema mesa, nema ni mlijeka. Da bismo imali mesa, moraju se krave teliti, a krave se ne tele i nema ni mlijeka. Ima domaćeg mlijeka, ali nema više uvoznog. Oni koji su govorili da je uvozno mlijeko jeftinije, sada im je došlo to na naplatu. Doveli su stočare do izumiranja i mi ne možemo više ništa učiniti. Selo može bez grada, ali grad ne može bez sela! Sad će ljudi u gradu vidjeti šta znači selo, a ovo poljoprivrednika što je ostalo na selu može živjeti bez grada – upozorava Usorac.

Neće biti više ni uvoza mesa, kriza će potrajati godinama, smatra Usorac.

– Pet godina pričam šta će nas zadesiti oko proizvodnje mesa, ali to niko ne čuje. Neka sada političari nađu meso za građane BiH. Ponovo pitam političare šta je sa mesom, šta je sa mlijekom?! Nisu slušali proizvođače mesa. Nisu slušali nikoga pa ni šta je sa hljebom. Pola kilograma hljeba u pekarama je 1,90 maraka, a kilogram pšenice je 60 feninga. Mlijeko otkupljuju najviše za 88 feninga po litru, a u prodavnicama je 2,50 maraka. Neće moj sin se više baviti poljoprivredom jer ne može zaraditi ni prosječnu plaću u BiH od hiljadu maraka. Kaže da se sprema da ide u Njemačku – kaže Usorac.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Admir Kahriman pojašnjava da je zbog malih poticaja poljoprivredna proizvodnja u BiH na izdisaju.

– Ekonomski gledajući neisplativo se baviti tovom junadi u Federaciji BiH, najviše zbog cijene uvoznog mesa, jer farmeri dobijaju 550 maraka poticaja po grlu od ove godine, ali kada izračunate koliko košta koncetrat i ostala hrana za stoku i dužina trajanja tova, vidite da je to ekonomski neisplativo. Protekle tri godine proizvodnja mesa u FBiH je u stalnom smanjenju. Nekada smo imali u FBiH desetke hiljada grla u tovu, a sada je taj broj pao na oko pet hiljada grla. I to malo što se utovi junadi, svo meso ide na izvoz, a domaće stanovništvo se hrani uvoznim mesom koji remeti otkupnu cijenu domaćeg mesa. Ni jedan klaoničar u državi neće platiti domaćem proizvođaču ekonomsku cijenu već samo cijenu po kojoj se uvozi meso – ističe Kahriman.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH tvrdi da se u BiH uvozi meso lošeg kvaliteta.

– U Evropi se građanima prodaje zadnja polovica junetine, a izvozi se prednja polovica junice koja se prodaje u BiH. Evropljani jedu flam, but i ostale kvalitetne dijelove tovljene junetine, a mi jedemo vrat i prednju plećku, a to nije baš kvalitetno meso. Kod nas se to meso iskoštava i prodaje u tržnim centrima i niže cijene ugrožavaju domaću proizvodnju, a naše kvalitetno meso sve što se proizvede se izvozi – kaže Kahriman.

Iz Agencije za označavanje životinja u BiH dobili smo podatke o sljedećim obilježenim životinama u BiH goveda, ovaca, koze i svinje.

– Broj registrovanih životinja u državnoj bazi podataka po vrstama na dan 1. septembar 2022. godine na imanjima je bio: 57.595 svinja, 36.487 koza, 1.303.623 ovaca i 725.980 goveda – podaci su Agencije za označavanje životinja u BiH.