fbpx
Nedjelja , 22 Maja 2022

Zamjenik ministra odbrane BiH: Brade se neće nositi još neko vrijeme

Ustavni sud Bosne i Hercegovine dozvolio je nedavnom odlukom nošenje brada u Oružanim snagama iz vjerskih razloga. Za Ministarstvo odbrane BiH to je remećenje kohezije sistema. Za analitičare, ne tako dramatična odluka, piše Deutsche Welle.

U Oružanim snagama BiH, spremaju novi pravilnik službe (PS), kojim će se definisati način nošenja brade, iako još ne znaju kako bi to trebalo izgledati.

“Sad očigledno svako može da nameće svoja pravila. Ipak, brade se neće nositi još neko vrijeme dok se ne izmijene pravilnici. Vidjet ćemo i ko će da mjeri brade i kakve će brade sad željeti da nose”, rekao je zamjenik ministra odbrane BiH, Mirko Okolić, odmah nakon odluke suda, a po apelaciji Bakira Izetbegovića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH.

Kosa pet cm, ali samo na tjemenu

Rasprava se vodi o nošenju brada vojnih lica dok su u službi i u uniformi, gdje su “prekršeni pravo na privatni život i pravo na slobodu vjere zagarantovani Ustavom BiH i Evropskom konvencijom”, kako se navodi u odluci suda.

“Vojna lica moraju uvijek biti uredno odjevena, obrijana i podšišana. Zulufi mogu dosezati najviše do polovine uha, a kosa ne smije padati na uši i kragnu”, navodi se pored ostalog u Pravilniku, koji je bio predmet Izetbegovićeve apelacije.

“Kosa na tjemenu glave ne može biti veća od pet centimetara, a na gornjoj polovini zatiljka ne može biti duža od dva centimetra. Potpuno sječenje kose ili “šišanje na nulu” je na dobrovoljnoj osnovi i ne može biti naređeno. Nošenje brade dozvoljeno je za vjerske službenike, a brada mora biti uredno održavana”, navodi se pored ostalog u Pravilniku službe Oružanih snaga BiH, koji je osporio Ustavni sud BiH.

“Ja mogu da razumijem da se nosi brada u skladu sa ličnim opredjeljenjem, a ne vjerskim. Ako je to sa vjerskim opredjeljenjem, onda se brada nosi u skladu sa ‘vehabijskim standardima'”, rekao je Dodik, upozorivši da bi ovakav pristup mogao izazvati još više netrpeljivosti u OSBIH.

Stari praviilnik definiše da “sva vojna lica, kada su na službi i u uniformi, moraju biti uvijek obrijana”.

Granica između ljudskih prava i zloupotrebe

Dio sagovornika nije bio raspoložen da govori o ovoj temi zbog njene “osjetljivosti”, ali su u nezvaničnom razgovoru rekli da bi to moglo izazvati dalju netrpeljivost, jer se sada postavlja pitanje, da li će pripadnik nekog naroda, “bio on poštovalac ‘vehabijskog pokreta’ u BiH ili čovjek koji baštitni četničke vrijednosti”, kako navode, zloupotrijebiti pravilnik i izbrisati granicu između ljudskih prava i njihove zloupotrebe.

Zeleno svjeto za nošenje brade u vojsci podijelilo je javnost u BiH, ali i iznjedrilo one koji smatraju da to pitanje uopšte nije trebalo stavljati na dnevni red, jer je bespredmetno o tome razgovarati. Među njima je i franjevac samostana “Sveti Petar i Pavao” u Tuzli, teolog, Franjo Ninić.

“To je besmisleno stavljati u kontekst prava ili bilo čega drugog. Sada poistovjećivati to sa tim da li bradu nose četnici ili vehabije ili neko treći je suludo. To nema nikakve veze sa vjerom, ni sa Bilblijom ni sa Kur'anom….cijela apelacija je bespredmetna”, smatra Ninić, povezujući politički interes za ovo pitanje, sa nakaradnim pitanjima o kojima se u BiH inače raspravlja.

Ministarstvo odbrane BiH odgovorilo je Ustavom sudu BiH u toku apleacije, gdje je navedeno da su “pitanja uniformnosti i pitanja ličnog izgleda vrlo bitna pitanja u Oružanim snagama BiH”. Takođe, direktno se pozivaju na sporni dio u vezi sa nošenjem brade.

Sekularna država ili nešto drugo

“Ministarstvo je naglasilo da upotreba zaštitne opreme, koja nužno uslovljava obrijano lice, ne stvara prostor da se može udovoljiti zahtjevima pojedinaca da nose bradu. U tom pravcu tvrdnje podnosioca zahtjeva koje se temelje na nalazu i mišljenju vještaka u konkretnom pojedinačnom slučaju ne mogu biti osnov za prihvatanje pravila ponašanja u Oružanim snagama BiH”, navodi se u odgovoru resornog ministarstva Ustavnom sudu, prije donošenja konačne odluke, početkom decembra.

Zadnjih 25 godina u BiH se prave kompromisi i spaja nespojivo, smatra izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u BiH, Branko Todorović. U obrazovanju je to bila vjeronauka, podsjeća on, a sada su to Oružane snage BiH.

“Očigledno je da je u tim traganjima za kompromisom, pokušano napraviti nešto što je nemoguće. U jednoj sekularnoj državi, u institucijama imate ogroman upliv vjere, što nije normalno”, kaže Todorović, ističući da se pod krinkom ljudskih prava, pokušava provući nešto što sa ljudskim pravima nema puno veze.

“Vjerski duh se želi pretočiti u neku vrstu javnih politika i manifestovati se na različite načine. U obrazovanju, vojsci, organima uprave….Žele se podržati vrijednosti kojima su određene etničke grupe u BiH sklone, sa simbolima koje oni smatraju važnim”, kaže Todorović, upozorivši da to može izazvati dodatne podjele u BiH.

Potpisali ste ograničena prava

Upitnost ljudskih prava u odgovoru Ustavnom sudu, dovode i iz Ministarstva odbrane. Podsjećaju da su Oružane snage specifične po svojoj namjeni i da “služba u njima pretpostavlja niz ograničenja ljudskih prava i sloboda”. U odgovoru koje je Ustavni sud tražio iz Ministarstva odbrane, navodi se još da su “pripadnici Oružanih snaga BiH prije stupanja u službu na transparentan način upoznati sa ograničenjima kao npr. zabrana političkog angažovanja, zabrana javnog istupanja, zabrana prava članstva u određenim organizacijama, ograničenja putovanja i kretanja, obaveza nošenja uniforme itd”, ističući da svaki naknadni pokušaj nametanja privatnih interesa, kojim bi se razbijao “kohezioni ambijent” neophodan za izvršavanje zadataka, nije prihvatljiv.

Vojni analitičar Đuro Kozar kaže da je ovdje bitno istaći da se odlukom Ustavnog suda BiH samo daje mogućnost nošenja brade, a da ona nije obavezna, što je bitna razlika. Potrebno je sada donijeti novi pravilnik, kojim će se definisati način nošenja brade. Kozar je protiv politizacije odluke Ustavnog suda, kao i da se ovo pitanje tretira kao razdvajanje po vjerskim linijama, što ne bi trebalo da bude slučaj.

“Bradu imaju vojnici i oficiri u drugim zemljama svijeta, od Amerike do Azije. To je dopušteno i u Hrvatskoj, ali nije u Srbiji i Crnoj Gori, koji se drže propisa iz bivše JNA”, kaže Kozar, odbacivši mogućnost negativnog uticaja nošenja brade, na pripadnike OS druge vjere.

Ciljana politizacija

“Naravno da će biti onih koji politizuju ovu odluku. To su oni koji se zalažu za entitetske vojske, koji na pogrešan način objašnjavaju prijem u Oružane snage, govoreći da nema dovoljno Srba i Hrvata u OSBiH, što nije tačno”, kaže Kozar, navodeći da je vojska u BiH multinacionalna, te da će nošenje brade biti dobrovoljna opcija, a nikako obavezujuća odluka.

Ministarstvo odbrane BiH, koje je prije apalecije Ustavnom sudu odbilo Izetbegovićev zahtjev, istaklo je u odgovoru sudu da su u strukturi odbrane već raspoređeni pripadnici vjerskih zajednica, koji imaju status organizacione jednice, te da je donosilac Pavilnika ocijenio da je “objektivna vojna potreba da ima obrijane i uredne vojnike koji mogu bez ikakvih ograničenja, koristiti opremu za izvršavanje zadataka i bez mogućnosti manipulacije zasnovane na ideološkim ili privatnim osnovama”.

Ustavni sud je Ministarstvu ostavio rok od tri mjeseca da odredi način na koji će regulisati sporno pitanje iz odluke, poštujući standarde.

Izvor: N1

Pročitajte i ovo

Promocija mladosti i ljepote: Maturanti Elči Ibrahim-pašine medrese prošetali Travnikom (FOTO)

255. generacija maturanata Elči Ibrahim-pašine medrese u Travniku prošetala je gradom večeras. Nakon danas održane …