U Bosni i Hercegovini se bilježi ogroman rast mortaliteta, a uporedo, što zabrinjava stručnjake, i pad nataliteta. Bijela kuga rijetko kada je bila važna tema za političke predstavnike u BiH. Mladi se ne stimulišu da stupe u brak, da proširuju porodicu. Porodiljske naknade u BiH su neujednačene, u nekim kantonima uopšte se i ne isplaćuju. Dokle ćemo tako i šta ako još dugo tako nastavimo?

I dok će u Srbiji od prvog januara svaka porodilja za prvo dijete dobiti 2 i po hiljade eura, u BiH veliki broj žena, prema nekim procjenama čak oko 47% njih, ne može ostvariti nikakve naknade. A i one koje mogu, dobijaju minimalno. Koliko trenutno Federacija izdvaja za te namjene, od nadležnog ministarstva nismo dobili odgovor.

Prema podacima iz 2019., nezaposlene porodilje u npr. Unsko-sanskom kantonu, dobijaju samo jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. U Tuzlanskom kantonu također jednokratna naknadu u iznosu od 20% od prosječne plate. U najpovoljnijem položaju su čini se nezaposlene porodilje iz Kantona Sarajevo, gdje u periodu od 12 mjeseci primaju po 120 KM mjesečno, imaju jednokratnu pomoć u većini općina, te ukoliko ispunjavaju uslov, i dječiji doplatak.

Emina Kadić prima oko 100 maraka dječijeg doplatka za dvoje djece. Primaće i naknadu za porodilje narednih 12 mjeseci. Uz novac koji suprug zaradi sa kombijem kojeg posjeduju, kaže skromno, mogu preživjeti.

“52 marke na jedno dijete 52 za drugo, i primaće Damir 200 maraka, ono za porodilje. Nekad muž zaradi finu dnevnicu, živimo, uglavnom može mi biti, ne žalim se ništa”, kazala je.

No, da mnogima ne može biti dovoljno, tvrdi Lejla Grcić, patronažna sestra koja dnevno obiđe na desetine porodilja u Sarajevu. Pomoć koju primaju, tvrdi, ne može pokriti sve troškove.

“Svakoj bebi je prije svega potrebno svakodnevno mjenjanje pelena, održavanje higijene, kupanje, kupke, kremice, sprejevi za nosiće, ukoliko majka nema dovoljne količine mlijeka , adaptirane mliječne formule, sve to dosta košta porodilju, i sve to zahtjeva dodatna finansijska sredstva”, kazala je Lejla Grcić, potronažna sestra u ZZM KS.

Koliko su česti slučajevi mladih porodica koje jedva preživljavaju, možda najbolje mogu posvjedočiti iz Centra za trudnice i mame BiH, koji okuplja blizu 70 hiljada žena iz cijele BiH.

“Čitajući komentare, to je zaista rubrika vjerovali ili ne. Članice pišu da primaju dječiji doplatak u visini od 14 maraka, 16, 19 maraka, čak je jedna žena rekla kako se za dvoje djece izborila za čitavih 49 maraka, i to samo zato što jedno dijete ima Daunov sindrom”, kazala je Selma Ćatović Mrkonja iz Centra za trudnice i mame BiH.

U Republici Srpskoj će od sljedeće godine za dječiju zaštitu izdvajati dodatnih 25 miliona maraka. To će uključivati i povećana izdvajanja za svako novorođeno dijete.

“Iznos pomoći za opremu novorođenčeta, koja se isplaćuje za svako novorođeno dijete u porodici u Republici Srpskoj, bez obzira na materijalni status porodice i red rođenja djeteta, povećava se sa sadašnjih 250 KM na 500 KM. Takođe, po prvi put uveden je dodatak na djecu za prvo dijete u porodici u visini od 18 odsto od osnovice, odnosno najniže plate u Republici Srpskoj, a što će iznositi 97,20 KM”, kazali su iz Ministarstva zdravstva i socijalne zaštite RS.

No, bolje išta nego ništa, rekli bi. Kao u Federaciji, gdje nadležni čini se ne poduzimaju nikakve demografske mjere. A statistika nije ni malo dobra. Za oko 650 manje je rođeno beba u ovoj godini. S druge strane, više od 25% više je preminulih. Bijela kuga sada je najozbiljnije zaprijetila.