U Federaciji BiH ove godine skoro 10 hiljada više umrlih nego rođenih

Bosna i Hercegovina nastavlja negativan demografski trend. Ova alarmantna činjenica, svojstvena godinama za Zapadni Balkan, trebala bi biti poziv svim strukturama na lokalnom, kantonalnom, entitetskom i državnom nivou da se nešto preduzme, upozoravaju demografi i sociolozi. Statistički podaci su neumoljivi. Samo u Federaciji BiH, ove godine, skoro 10 hiljada je više umrlih nego rođenih. U opštinama Dobretići i Ravno, ove godine rođena je samo po jedna beba.

Porodilišta bez beba i učionice bez djece postala su realnost naše zemlje, naročito u manjim sredinama. Stopa mortaliteta i dalje je viša od stope nataliteta. Prema podacina Federalnog zavoda za statistiku, 9.496 osoba više je umrlo nego što je rođeno. Alarm su i podaci o broju upisanih učenika u osnovne i srednje škole. Godinama je sve manje upisanih učenika u osnovne i srednje škole. Samo u ovoj školskoj godini broj učenika manji je za 2.438 u odnosu na predhodnu, a broj odjeljenja za 40.

Prema podacima u općinama Dobretići i Ravno ove godine nije rođena ni jedna beba. Kontaktirali smo ove općine, kažu ipak su dobili po jednu prinovu. Kako nam je potvrđeno u Dobretićima rođena je jedna beba u proteklih deset dana, još dvije očekuju naredne godine. U Ravnom situacija je ipak nešto drugačija. Pojasnili su nam da se trudnice porađaju najčešće u nekom većem centru.

Mi smo vezani za Dubrovnik i Mostar, gdje su naravno i rađaone. Naravno da se onda u općini Ravno događa naknadni upis što se tiče nataliteta.

Zbog svog geografskog položaja, prirodne ljepote i blage klime, Ravno je privlačno za porodični život. Ovo su nadležni prepoznali. Ističu da su preduzeli niz mjera kako bi povećali broj stanovnika. Jedna od njih je i besplatan vrtić.

Uvijek nam je bila vizija povratak tih mladih ljudi koji će doći živjeti na ovom području da iskoristimo svo naše bogatstvo i mogućnosti koje imamo pa tako počevši od tog besplatnog dijela za naše najmlađe, odnosno za čuvanje djece, do nekih podsticaja što se tiče djece iz osnovne škole, kao i stipendija za studente i pružanja mogućnosti zapošljavanja i besplatnog stanovanja.

Razlozi za loš prirodni priraštaj su mnogobrojni, rat, pandemija COVIDА-19, migracije, podsјećaju stručnjaci. Ističu da je izuzetno sužena struktura fertilnog kontingenta odlascima mladih čime je dodatno smanjen reproduktivni potencijal populacije.

SRĐAN VUKADINOVIĆ, sociolog

Sve se ne može svesti na samo jedan razlog. To bi bila banalizacija. Još manje se sve može svesti na ad hoc jednu mjeru poticaja ili nekakve populacione politike. To nije mjera populacione politike. To je mjera samo gašenja požara zarad nekih uskih političkih interesa.

ALEKSANDAR ČAVIĆ, demograf

Sada ćemo imati još jedan faktor koji će uticati na povećanje negativnih trendova u pogledu prirodnog priraštaja. Očekivati je da u idućim godinama, čak i nezavisno od pandemijskih uslova taj negativni prirodni priraštaj bude još izraženiji.

Uprkos poražavajućoj statistici i činjeničnom stanju kada se govori o broju stanovnika u našoj zemlji još nema rezultirajućeg i djelotvornog odgovora na zaustavljanje negativnih demografskih pojava.