Vijesti iz Fojnice i okoline
Analiza Realna cijena lijekova, koju je uz pomoć Centra civilnih inicijativa i USAID-a uradilo Udruženje “Misli dobro”, pokazala je da devet od posmatranih 13 lijekova iz grupe 10 najprodavanijih lijekova u BiH najskuplje u regionu i da odgovornost za to snove svi nivoi vlasti.
Na lijek čija je cijena 1.000 KM, apoteka u RS može zaraditi 200 KM, u FBiH 250, u Crnoj Gori 180 KM, a u Hrvatskoj 100, dok u Srbiji oko 15 KM.
“Imam jednu članicu koja ima metastaze na kostima. Njen lijek ovdje košta 6.000 KM. Ona ga nabavlja u Srbiji za 4.400 KM. Ralika jedne kutije lijeka je 1.600 KM”, navodi Verica Tadić, članica Udruženje žena oboljelih od raka dojke Iskra.
“Ono što posebno zabrinjava jeste da nadzor nad tržištem koji u BiH vrijedi oko 700 miliona KM praktično ne postoji. Sam Pravilnik je definisao uspostavljanje Nadzornog tijela i to u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu. On je stupio na snagu 2017. godine, međutim, to nadzorno tijelo imenovano je tek u decembru 2018. godine i danas ne zasjeda uopšte”, istakao je Uroš Vukić, projekt menažer udruženja “Misli dobro”.
Iz ovog udruženja navode da su došli na kraju šestomjesečnog istraživanja i do deset preporuka, piše Federalna.ba.
“Ako imamo tržište lijekova od 750 miliona maraka, samo ako pet posto uspijemo da smanjimo cijenu ljekova, znači mi smo 35 miliona maraka uštedjeli građanima BiH. Tu ima i pitanje PDV-a”, objašnjava doktor ekonomskih nauka Saša Stevanović.
Bosna i Hercegovina je do 2017. godine bila jedina zemlja u Evropi koja nije imala Pravilnik o cijenama lijekova. U odnosu na region Pravilnikom je definisana i najviša veleprodajna marža, a ona iznosi osam posto. U vrijeme pandemije, krize koju građani prolaze možda najteže podnose upravo to što novca za lijekove nerijetko nemaju.
