Vijesti iz Fojnice i okoline
Na platou Ajvatovice u okviru centralne svečanosti manifestacije “511. Dani Ajvatovice” danas će biti svečano otvorena džamija čiju je izgradnju finansirao turski grad Bursa.
Džamija kojom u prirodnom ambijentu zelenila i stabala dominira drvo kao materijal gradnje završena je krajem prošle godine, a uz džamiju je uređeno i dvorište, napravljena abdesthana s nadstrešnicom, dva šadrvana te rezervoar za vodu.
Izgradnjom džamije i pratećih sadržaja dodatno je obogaćena infrastruktura na platou Ajvatovice koja će biti u upotrebi tokom cijele godine.
Gradonačelnik turskog grada Burse Alinur Aktas je po dlasku u Donji Vakuf izjavio da će u nedjelju biti otvorena džamija izgrađena na platou Ajvatovice, a čiju je izgradnju finansirao upravo grad na čijem je čelu.
Podsjetio je da su Dani Ajvatovice događaji kojima muslimani u Bosni i Hercegovini pridaju veliki značaj.
“Balkan je veoma važan za Tursku, a posebno Bosna i Hercegovina, zemlja gdje su naši preci ostavili najviše tragova, i čast nam je pružiti podršku ovoj zemlji”, dodao je Aktas.
U nedjelju ujutro konjanici će tradicionalno krenuti ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga bit će prozvani i bajraktari. Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije. Ove godine će biti održan i jedan specifičan događaj u okviru manifestacije, a to je otvaranje džamije na platou Ajvatovice. Donator je općina Bursa iz Turske.
Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.
Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.
Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz-dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.
