Vijesti iz Fojnice i okoline
Han Ploča: Obilježena 28. godišnjica zločina nad Bošnjacima
Danas je u Šehidskoj džamiji u Han Ploči, nedaleko od Kiseljaka, obilježena godišnjica stradanja Bošnjaka u selima Grahovci, Han Ploča, Tulica i Radanovići.
U periodu od 12. do 16. juna 1993. godine jedinice Hrvatskog vijeća obrane u roku desetak dana iz pomenutih sela zarobile su i ubile 78 Bošnjaka, među kojima je i djevojčica od trinaest godina.
Tijela 38 ubijenih do danas nisu pronađena.
Poslije zločinačkog poduhvata, komanda HVO-a je angažovala posebnu jedinicu koja je imala za cilj uklanjanje dokaza o zločinu. Većinu tijela žrtava spalili su u njihovim građevinskim objektima kako bi prikrili tragove zločina.
Sva tijela ubijenih, a koja nisu izgorjela u
spaljenim kućama su ukopavana u pojedinačne i grupne grobnice ili su skrivena na drugi način.
Nakon čitanja imena ubijenih i učenja Jasina prisutnima se obratio glavni imam Medžlisa Kiseljak Kenan ef. Bajrić, koji je kazao da neki od onih koji se dovode u vezu sa zločinima hodaju ovim gradom, dok je čovjek koji je priznao zločin za petnaest ubijenih dobio kaznu što odgovara tome da je za svaku žrtvu
dobio otprilike godinu dana zatvora.
“Ovdje ima svjedoka koji znaju šta se događalo i treba to govoriti. Nemojte bježati od medija! Nekada vidim u našem narodu da mnogi ne žele govoriti, dok oni koji ne znaju, pričaju”, kazao je efendija Bajrić i
istakao kako osuđuje ubistvo fratara u Fojnici, o čemu se svake godine uveliko govori u medijima, ali napominje i pravi paralelu sa zločinima u Han Ploči u kojima za ubistvo mnogih pa tako i npr. efendije Omera nije niko odgovarao, iako se zna ko su bile osobe u vojnim jedinicama. Štaviše, za tijelom efendije
i drugih Bošnjaka još uvijek se traga.
O kulturi sjećanja na programu je govorio dr. Munir Drkić, s Filozofskog fakulteta u Sarajevu, sin rahmetli Omera efendije.
“Naša stalna obaveza jeste da tražimo istinu i da učinimo sve da se istina na kraju pokaže i da odgovaraju svi koji trebaju. To je naša obaveza na Ovom svijetu, ali i naš zalog za Ahiret”, kazao je Drkić i poručio da se
kao narod moramo angažirati ka vidnom napretku, ne iščekujući stalno pomoć od drugih, kako nas uči povijest islama: “Znamo svi za Bitku na Bedru i stalno se vraćamo na tu situaciju kada je Bog poslao meleke kao pomoć vjernicima, ali se malo govori o događaju kada su muslimani nakon toga trijumfalno
ušli u Mekku bez rata. Poruka je da su za šest godina, manje-više, nakon Bedra postali snažni i došli u tu veličanstvenu situaciju. Mi kao zajednica moramo uzeti pouku iz toga.”
Njegov mlađi brat dr. Abdul-Aziz Drkić, s Katedre za kiraet na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, danas je aktivan u Udruženju porodica poginulih i nestalih „Džemat Han Ploča ‘93.“
Kada mu je otac, efendija Omer, odveden imao je sedam godina: „Bili smo ja i brat, a majka je tada bila trudna. A jedan brat je bio s dedom na Bjelašnici. Mi smo sve to preživjeli. Došli su na vrata i odveli nas. Žene i djecu na
jednu stranu, a muškarce na drugu. To je taj zadnji trenutak kada smo se vidjeli s ocem. Nakon toga nismo više ništa saznali, a po svemu sudeći, oni su ubijeni, ali nismo još uvijek našli ostatke tijela.“
Zbog pandemije ovogodišnjem programu prisustvovao je manji broj vjernika, ali prema riječima predsjednika Medžlisa Kiseljak Nermina Merhemića ove godine obilježavanje godišnjice bilo je medijski aktualizirano u različitim formatima.
Ovogodišnja manifestacija obilježavanja stradanja sadržavala je i historijski čas u Grahovcima i program u Tulici.
Inače, poslije Ahmića ovo je po broju žrtava najveće bošnjačko stra/šte u kojem su bošnjački civili stradali od HVO-a.
