fbpx
Ponedjeljak , 17 Maja 2021

Moguće ukidanje policijskog sata?

Anis Ajdinović, direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove, govori o mjerama kriznih štabova, kontrolama i prijetnjama koje su inspektori dobijali na terenu.

Možete li napraviti analizu svih mogućih kontrola u vrijeme pandemije? Kakve su mjere inspektori donosili prema pravnim i fizičkim licima?

– Proglašenje stanja nesreće u BiH za nas je značilo da sve svoje kapacitete moramo usmjeriti na granične prijelaze i 15 sanitarnih graničnih inspektora osnažiti s dodatnim brojem ljudi, a koji su radili na 6 graničnih prijelaza. Izvršili smo 1.796 inspekcijskih nadzora, u 153 slučaja smo pokrenuli prekršajni postupak protiv neodgovornih privrednih subjekata, a to je sveukupan finansijski teret od 260.190 KM.

Prijatno iznenađenje

​Obavljeno je 24.299 inspekcijskih nadzora, doneseno 3.128 rješenja o otklanjanju nedostataka – mjera preventivno korektivnog i edukativnog karaktera, pokrenuto 1.178 prekršajnih postupaka, gdje su privredni subjekti finansijski kažnjeni u ukupnom iznosu od 1.929.565 KM. Imali smo i 21 mjeru o zabrani rada.

Koje su sve aktivnosti bile tokom proteklih praznika i šta su sve inspektori uočili?

Vakcinacija je zadnja stepenica, tačnije, ono što će nas nekako izvesti iz ove krize i svakako da ću se vakcinisati

– Imamo stotinu ljudi na raspolaganju i nemoguće je bilo tokom nedavnih praznika pregledati sve. Za Novu godinu najviše smo se fokusirali na ugostiteljske objekte, hotelske kapacitete i skijališta (Bjelašnica, Vlašić i Kupres). Inspektori su bili u intenzivnim kontrolama, ne samo u novogodišnjoj noći nego i danima poslije gdje smo, moram priznati, bili prijatno iznenađeni visokim stepenom poštivanja epidemioloških mjera i disciplinom koju smo uvidjeli kod privrednih subjekata. Nadali smo se iskreno da ćemo zateći puno goru situaciju i ovom prilikom zahvaljujem privrednim subjektima koji su se ponašali odgovorno. Međutim, kažnjeni su ipak neki ugostiteljski objekti, kao i skijalište na Bjelašnici gdje smo preduzeće ZOI ‘84, nažalost, morali sankcionisati kaznom od 2.000 KM. Imali smo i 144 inspekcijska nadzora, gdje je u devet slučajeva pokrenut prekršajni postupak s teretom od 13.000 KM.

Šta su sve u proteklom periodu zabilježili federalni granični sanitarni inspektori?

– Za nas je najteži period bio mart, april i početak maja prošle godine, gdje smo u ova nepuna tri mjeseca izrekli veliki broj rješenja o ograničavanju kretanja i zdravstvenom nadzoru i to je veliki uspjeh za ukupno 80 inspektora. U svakom trenutku smo znali na kojem graničnom prijelazu, u kojem satu, minuti je bilo putnika koji su dobili izrečene mjere i iste te podatke proslijedili policijskim agencijama. Iskreno, nismo ni znali da se možemo ovako dobro organizovati, ni snaći i za nepuna 24 sata smo od samog početka marta ovlastili dodatni broj, blizu 60 ljudi i uputili ih na skoro 15 graničnih prijelaza u Federaciji. Osim ovih kontrola, imali smo 24-satnu kontrolu i putnika i robe na nekoliko graničnih prijelaza. Sanitarni inspektori su se u saradnji s kolegama morali brinuti da nam na police dolazi zdravstveno i kvalitativno ispravna roba, a isto tako da i roba koja izlazi iz BiH prođe sve te procedure kontrole.

Pojavila se ideja da se ukine policijski sat. Konkretno, ako se u kafićima poštuje distanca, je li onda problem da gosti i poslije 23 sata sjede u tim objektima?

– Ja ću podijeliti mišljenje sa stručnim kolegama, a to su kolege epidemiolozi i članovi Kriznog štaba koji će razmotriti sve okolnosti i činjenice, jer nam se, po mom mišljenju, situacija poboljšava zahvaljujući prevashodno mjerama federalnog Kriznog štaba. Tu imamo i naš mukotrpni angažman, tako da pretpostavljam da će o pitanju ukidanja policijskog sata kolege donijeti ispravne odluke.

Imamo li dovoljan broj inspektora da bismo mogli odgovoriti svim kontrolama?

– Kada je u pitanju broj inspektora koji rade u kantonalnim, gradskim i opštinskim inspekcijskim organima, a računajući i Federalnu upravu, tih 60 inspektora dovoljno sve govori. To je izrazito mala brojka, jer je teško s tako malo inspektora izaći nakraj sa svim izazovima, potrebama, pogotovo kad je u pitanju Covid-19. Ovaj broj smo sukcesivno povećavali. Našli smo pravni osnov, iako nam je zakon dao obavezu i nadležnost u prekograničnoj kontroli, ovlastili smo više od 10 ljudi kao ispomoć, tako da je ovaj broj od 60 porastao na oko stotinu inspektora koji vrše sve inspekcijske kontrole, pokreću inspekcijske postupke u kontekstu kontrole epidemioloških mjera i njihove primjene i poštivanja od privrednih subjekata u FBiH.

Kakva je saradnja između federalnih i kantonalnih inspekcija?

Bilo je i prijetnji i nelagodnih situacija, mada imamo itekako obzira prema jako teškoj mentalnoj slici kod privrednih subjekata

– Želim istaći jako dobru saradnju s kantonalnim upravama za inspekcijske poslove koja je na visokoj razini, ne samo u borbi protiv koronavirusa već i kada su druge aktivnosti u pitanju. Od aprila 2020. uspostavili smo sistem međusobnog izvještavanja u vezi sa obavljenim inspekcijskim nadzorima i svim faktorima koji su utjecali na vršenje tih nadzora u pojedinim kantonima, jer imamo kantone gdje se epidemiološka slika mijenjala iz mjeseca u mjesec. Pored tih faktora, tu je i faktor donošenja naredbi federalnog Kriznog štaba, prijave građana i naša interna analiza rizika u vezi sa onim najkritičnijim privrednim subjektima, gdje je trebalo izvršiti inspekcijske kontrole, tako da je to mjesečno izvještavanje o broju izvršenih kontrola i mjera svakako doprinijelo da razmjenjujemo podatke. Zaista, sve pohvale kolegama iz kantonalnih uprava.

U segmentu kontrola, hoće li biti još restriktivnijih mjera i ima li povlaštenih?

– Nažalost, imali smo potrebu često represivno djelovati iako bih ja prethodnu godinu nazvao godinom koja je protekla u duhu preventivnog i korektivnog djelovanja od FUZIP-a, pa i drugih inspekcijskih organa. I kada smo represivno djelovali, to je bilo prema onim privrednim subjektima koji su poslije prvog, pa čak i drugog inspekcijskog nadzora ponovo pokazali nedisciplinu i neodgovornost. Očigledno je da su i naši intenzivni napori, apeli, kao i doprinos medija dali bolje rezultate u kontekstu poštivanja epidemioloških mjera. Mislim da smo na dobrom putu da u Evropi budemo jedna od rijetkih zemalja koja ima manje restriktivne mjere.

Koji se privredni subjekti nisu pridržavali mjera i šta sve doživite na terenu?

– Što se tiče djelatnosti u kojima je bilo najkritičnije, uvjerili smo se da je najveći rizik upravo u tržnim centrima, prodavnicama, ugostiteljskim objektima, jedinicama javnog prijevoza, a dolaskom zimske sezone i na skijalištima.

​​Sve je pod kontrolom

​Koliko god je teško privrednim subjektima pridržavati se epidemioloških mjera, toliko je teže i inspektoru obavljati inspekcijski nadzor, posebno u situaciji kad mora biti represivan. Mogu s ponosom reći da ovu krizu držimo pod kontrolom, međutim bili smo primorani u desetak slučajeva zatražiti intervenciju policijskih službenika, najviše u KS-u.
Trgovine i ugostiteljski objekti su privredne djelatnosti gdje su primijećena kršenja mjera. Ako na po deset kasa u jednom tržnom centru po cijeli dan ljudi stoje u kolonama, nije li to veća opasnost od zaraze od ostalih načina okupljanja?

– Sve one djelatnosti gdje imamo masovno korištenje usluga, kupovina životnih namirnica, korištenje usluga javnog prijevoza, skijališta, sve su to oni najteži rizici za širenje koronavirusa. Međutim, opet ću se vratiti na one ključne, efikasne epidemiološke mjere, a to je da se drži ta fizička distanca od 1,5-2 metra, da se nosi maska i drži lična higijena. Možemo se pohvaliti kao društvo, kao zemlja i kao narodi koji žive ovdje da imamo kulturološku predispoziciju vođenja lične higijene i svakako je to jedan od faktora koji je utjecao da ove brojke budu, ipak, optimističnije nego prije nekoliko mjeseci prenosi Okanal.

Pročitajte i ovo

Dijaspora se vraća iz domovine, na izlazu iz BiH već formirane duge kolone

Na graničnim prelazima Izačić, Velika Kladuša, Gradina i Bosanska Gradiška duge su kolone vozila na …