Najgori smo u Evropi: BiH ima najviše umrlih od zagađenja okoliša

Agencija za zaštitu okoliša Evropske unije (EEA) objavila je jučer izvještaj u kojem se navodi da je zagađenje zraka glavna prijetnja za okoliš i zdravlje ljudi u Evropi. U izvještaju, koji se u velikoj mjeri oslanja na podatke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), navedeno je da nije isti stepen zagađenja u svim dijelovima Evrope.

– Očigledne razlike postoje između zemalja na istoku i onih na zapadu Evrope. Na nacionalnom nivou najviši postotak smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati okolišu, 27 posto, ima Bosna i Hercegovina, a najniži, devet posto, imaju Island i Norveška – navodi se u izvještaju.

Od zagađenja zraka na godišnjem nivou u Evropi život izgubi 400.000 ljudi i to je najviši postotak smrtnosti uzrokovan nekim od zagađenja.

– Zagađenje zraka i zagađenje bukom, učinci klimatskih promjena kao što su toplotni valovi, te izloženost opasnim hemikalijama, uzroci su lošeg zdravlja u Evropi. Prema opsežnoj procjeni stanja zdravlja i okoliša koju je objavila Evropska agencija za okoliš, 13 posto smrtnih slučajeva može se povezati s lošom kvalitetom okoliša – kaže se u izvještaju.

Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Ðapo, komentirajući izvještaj Evropske agencije za okoliš, kaže da ova studija, nažalost, pokazuje koliko je BiH kao država zanemarila pitanje zaštite i brige o prirodi, životnom prostoru, zaštiti zraka, vode.

– Koliko mi kao društvo vodimo brigu o zaštiti okoliša, dovoljno govori podatak da je novi zakon o zaštiti okoliša, koji smo uradili i u njega ugradili evropske direktive, u parlamentarnoj proceduri već četiri godine. S druge strane, vidimo koliko mnogo EU posvećuje pažnje ovoj problematici. Činjenica je da mi u BiH udišemo zagađen zrak koji izaziva bolesti respiratornih organa, Alchajmerovu bolest, manjak koncentracije, a sve to utječe na produktivnost naše radne snage – govori ministrica Ðapo.

Ističe kako naše termoelektrane moramo prilagođavati modernim tehnologijama, u smislu da rade na ekološki prihvatljiv način, graditi moderne ceste radi bržeg protoka saobraćaja i manjeg zagađivanja zraka, pooštriti ekološke standarde, moramo smanjiti broj malih ložišta na minimum…

– To je put kojim će BiH prije ili kasnije morati krenuti ako želi zaštititi zdravlje svojih građana i biti dio EU – poručuje Ðapo.

Istraživanjem EEA proučavaju se i veze između trenutne COVID-19 pandemije i okolišnih faktora.

– Što se tiče posljedica bolesti COVID-19 na zajednice, prvi dokazi upućuju na to da su onečišćenje zraka i siromaštvo možda povezani s višim stopama smrtnosti – navodi se, između ostalog, u izvještaju.