Na Vidovdan je održan historijski i zlokobni skup na Gazimestanu. Ovaj Miloševićev govor mnogi smatraju prekretnicom- Nakon Gazimestana mržnja je zavladala, a Jugoslavija se pretvorila u poprište najgoreg ratnog sukoba na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

– Opet smo pred bitkama i u bitkama. One nisu oružane, mada ni takve još nisu isključene. Na ovom mjestu u srcu Srbije, na Kosovu Polju, prije šest stoljeća, prije punih 600 godina dogodila se jedna od najvećih bitaka onog doba. Kao i sve velike događaje i taj prate mnoga pitanja i tajne, on je predmet neprekidnog naučnog istraživanja i obične narodne radoznalosti. Stjecajem društvenih okolnosti ovaj veliki šeststogodišnji jubilej Kosovske bitke dogodio se u godini u kojoj je Srbija, poslije mnogo godina, poslije mnogo decenija, povratila svoj državni, nacionalni i duhovni integritet. Nije nam, prema tome danas, teško da odgovorimo na ono staro pitanje, sa čim ćemo pred Miloša.

Igrom historije i života izgleda kao da je Srbija baš ove 1989. godine povratila svoju državu i svoje dostojanstvo da bi tako proslavila historijski događaj iz daleke prošlosti koji je imao veliki historijski i simbolički značaj za njenu budućnost – rekao je, između ostalog, Slobodan Milošević na Gazimestanu.

Nije puno prošlo od ovog događaja i krenuli su krvavi pohodi bivše JNA na Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu.

Mnogi kažu kako su te zastrašujuće riječi bile najava onoga što je uslijedilo u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini.

Ni 31 godinu kasnije ne zna se koliko je ljudi bilo tada na Gazimestanu. Prema nekim procjenama navodno je bilo između jednog i dva miliona ljudi, dok je Reuters iznio procjenu tvrdeći da na skupu nije bilo više od 300.000 ljudi.

Proslavi 600. godišnjice Kosovske bitke prisustvovalo je gotovo cijelo Predsjedništvo SFRJ. Samo je Stipe Šuvar, kao predstavnik Socijalističke Republike Hrvatske, bojkotirao skup, na kojem je pristan bio i kompletan vrh Srpske pravoslavne crkve.

Govor kojim je Milošević simbolički i realno najavio krvave oružane sukobe slušali su tada i gotovo svi ambasadori članica NATO-a i Evropske zajednice, osim američkog ambasadora Warrena Zimmermana te predstavnika Turske.

Proslava na Gazimestanu održana je nakon što je Milošević odlučio da ukine autonomiju Kosova.

Tada je lider kosovskih Albanaca Ibrahim Rugova izjavio da je Gazimestan jedna šovinistička manifestacija.

– Nisu se samo Srbi borili protiv Turaka, u bici su učestvovali i Albanci, i Hrvati, i Bosanci. To je događaj od značaja za sve jugoslovenske narode. Moj utisak je da u Jugoslaviji postoje snage koje gotovo priželjkuju terorističke akcije na Kosovu. Mogu samo da upozorim Srbe da uvijek kada je neki mali narod, a i Srbi su mali narod, pokušavao da nametne svoju prevlast na Balkanu, to se završavalo njegovom ličnom tragedijom – poručio je tada Rugova.

Miloševićev govor sa Gazimestana Haško tužilaštvo podnijelo je kao dokaz o njegovim ratnim namjerama.