fbpx
Subota , 13 Avgusta 2022

Provedimo ljeto u BiH: Posjetite Fojnicu

fojnica 001

“…Iz ovog grada se ne može produžiti, ne može se otići dalje, može se samo ostati… “

Ovako je pisao naš putopisac Alija Isaković o ovom bosanskom gradiću, očaran činjenicom da se iz ovog grada ne može nastaviti putovanje, već se morate vratiti istim putem, kojim ste i došli ili zauvijek ostati u njemu.

Općina Fojnica, sa površinom od 308 km2 se nalazi u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, administrativno pripada Srednjobosanskom kantonu/Kantonu Središnja Bosna, te graniči sa slijedećim općinama: Gornji Vakuf/Uskoplje, Novi Travnik, Vitez, Busovača, Kiseljak, Kreševo i Konjic. Povoljni klimatski uslovi, idealna nadmorska visina, djelotvornost termalne vode, te tradicionalna gostoljubivost domaćina samo su neki od elemenata, koji su Fojnicu promovisali na vodeće mjesto u oblasti zdravstvenog turizma u BiH.

Reumal

Fojnica je prepoznatljiva i po svojoj banji, čija je radioaktivnost i ljekovitost ispitivana još krajem XIX stoljeća. Tokom godina gajeći tradiciju eksploatacije radioaktivne mineralne vode, fojnički kraj je perpoznat kao važno mjesto zdravstvenog turizma, u okviru kojeg djeluje, moderno opremljen rehabilitacijski i rekreacijski centar “Reumal”.

Kulturno-historijski spomenici

Među najznačajnijim kulturno-historijskim spomenicima bitno je spomenuti prvu džamiju Atik, koja je izgrađena 1551. godine.

U kulturno-historijskom naslijeđu značajno mjesto zauzimaju i tri tekije nakšibendijskog reda.

Franjevački samostan poznat je po svojoj biblioteci i muzeju, u kojima se čuva oko 40 000 kjiga iz svih oblasti svjetske i religiozne literature, a posebno vrijedne su incunabule, njih trinaest, te fojnički grbovnik.

U danima turskog osvajanja Bosne, bosanski franjevci u Fojnici odigrali su vrlo značajnu ulogu, kada je sultan Mehmed II Fatih, kao garanciju za miran život i slobodu potpisao „Ahdnamu“, najznačajniji dokument iz tog perioda, kojim garantuj slobode, lična imovinska prava domaćem stanovništvu, što predstavlja jedan od najstarijih dokumenata o pravima na evropskim prostorima. O postojanju i djelovanju bosanske crkve svjedoči veliki broj nekropola sa stećcima.

Prokoško jezero

Smješteno na planini Vranici, nedaleko od Fojnice, Prokoško jezero izrasta u sve veću turističku atrakciju za ljubitelje svježeg vazduha i prirode.

Male drvene kuće utkane u jedinstven krajolik i zeleni pejzaž Prokoškog jezera svojevrsni su kutak raja skrivenog od gradskih gužvi i buke. Kao takvo postaje sve popularnije odredište ljubitelja prirode i turista iz različitih dijelova svijeta.

Posjetiocima ne smeta ni činjenica da do jezera moraju preći 16 kilometara makadamskog puta, niti što u većini objekata nema struje.

Probati domaći bosansku pitu, koju spremaju vrijedne ruke mještanki, te šetnja u prokoškom zelenilu mami sve više turista, a posebno onih iz arapskih zemalja, Turske i Austrije.

Smješteno na nadmorskoj visini od 1.636 metara, Prokoško jezero je i dom brojnih endemskih biljnih vrsta te je zbog toga interesantno domaćim i stranim istraživačima.

Prokoško jezero je ledničko jezero i udaljeno je 22 km od centra Fojnice, između dolina rijeke Vrbasa i Bosne. Kotlina jezera leži u zoni migmatita. Jezero se puni vodom iz lednika, podjezerskih i okolnih izvora lociranih u podnožju Debelog brda, topljenjem snijega sa okolnih padina i atmosferskim talozima.

Jezero je proglašeno spomenikom prirode još 60-tih godina, ponovo proglašeno spomenikom prirode III kategorije, sa površinom od 2.225 hektara podijeljenih u 3 zone 2004. godine (2005. definisane kategorije).

Slapovi Kozice

Zbog svoje nepristupačnosti, slapovi Kozice su slabo poznat lokalitet i veoma malo poznata destinacija, a ima se šta vidjeti i doživjeti. Ovaj prirodni dragulj nalazi se 10-ak kilometara od Fojnice. Asfaltirani put proteže se do raskrsnice za sela Dragačići i Vladavići, odakle počinje makadamski put. S obzirom na gotovo svakodnevne kiše koje padaju posljednjih nekoliko mjeseci, put je oštećen, ali prohodan.

Prvi susret s ovim slapovima je očaravajući. U hladu stoljetnih šuma, niz strme litice stijena obrušavaju se u kristalno čistu vodu tri manja i dva veća slapa, visine oko 20 metara. Mir koji se tu može naći narušava tek buka vode koj se obrušava niz planinske stijene i rijetki avanturisti očarani ljepotom ovog ambijenta.

Ovo je idealno mjesto na kojem ćete doživjeti prirodu u njenom punom obliku, ali i odmoriti od svakodnevnih obaveza i gradske buke. Kod slapova na manjem platou je kutak za odmor posjetilaca – hladnjak, korito s izvorskom vodom i ognjište. Slapovi se vide sa vidikovca na uređenoj stazi. Svi oni koji žele da se spuste u podnožje slapova trebaju biti vrlo oprezni zbog mogućeg poskliznuća na strmom terenu.

Iako je za svako divljenje ovoj prirodnoj ljepoti, posjetioci, ali i stanovnici okolnih sela imaju zamjerke. To se prije svega odnosi na loš makadamski put, ali i postavljanje putokaza od Fojnice do slapova jer ih nema gotovo nigdje. Zatim je tu i uređenje prostora oko slapova, izgradnja staza i stepenica do podnožja slapova, jer samo rijetki se mogu spustiti do njih. Također, potrebno je postaviti kante za smeće, te više marketinški “pokriti” put do slapova.

Historija

Ime grada, u pisanim dokumentima, prvi put se spominje 18. marta 1365. godine povodom prodaje polovine rudarskih jama vlasništva Hansa i Nikla Sasinovića u Fojnici i Ostružnici nekim Dubrovčanima. Sasinovići su osavremenili rudarsku tehniku proizvodnje srebra i zlata, a Dubrovčani su razvili trgovinu i zanatstvo, te tako Fojnicu učiniše privredno najznačajnijm mjestom srednjovjekovne Bosne. Prva polovina 15. stoljeća je period kada Fojnica u svom privrednom i demografskom širenju dostiže vrhunac, urbani dio grada prelazi broj od 2.000 stanovnika sa izrazito jakom naseobinom Dubrovčana, otvaraju se novi rudnici u Deževicama 1403. godine i Dusini 1413. godine. Rudarstvo je bilo najvažnija privredna grana srednjovjekovne Bosne, a imalo je nesumnjivog značaja i za privredu Evrope tog vremena. Konsultujući dubrovačke izvore o izvozu može se sasvim sigurno tvrditi, da proizvodnja u fojničkim rudnicima nije bila ispod 3 tone godišnje. Uzimajući u obzir bogatstvo rudnika kao i stalno prisustvo dubrovačkih zlatara koji su se između ostalog bavili i kovanjem novca, najvjerovatnije da je u Fojnici dugo vremena egzistirala kovaonica novca bosanskih vladara. Novac označen kao kraljev često se pominje u izvorima i to obično u vezi sa Fojnicom.

Osvajanje Fojnice od strane Osmanskog carstva uslijedilo je u proljeće 1463. godine. Fojnica je zatečena kao druga po veličini varoš u Bosni. Veća od Fojnice bila je samo Srebrenica. U daljem toku broj stanovnika u Fojnici bio je u opadanju. Do 1604. godine cjelokupno fojničko stanovništvo bilo je opalo na svega 144 kuće.

iGeološka istraživanja koja su vršena u Bosni i Hercegovini neposredno poslije dolaska austro-ugarske nisu zaobišla ni Fojnicu. Tako je utvrđeno prvom analizom piritne rude da se u toni rude nalazi 8-15 grama zlata. Procijenjeno je da je nalazište u Bakovićima rentabilno za proizvodnju i prvi koncesionari su bili braća Došen 1885. godine. Uporedo sa aktiviranjem rudarske proizvodnje počinje i eksploatacija i prerada šume kojom je fojničko područje izuzetno bogato. Međutim saobraćajna izoliranost uticala je da u čitavom tom periodu ne nastane nijedan značajniji prerađivački kapacitet do poslije Drugog svjetskog rata.

Stećci

Na području Fojnice nalazi se veliki broj nekropola sa stećcima, koji su ostali sačuvani do današnjih dana. Na lokalitetu Ostružnica, otkrivena je nekropola sa 50 stećaka, od čega je 10 sanduka i 40 ploča bez ukrasnih motiva. U naselju Otigošće otkrivena je nekropola sa 46 stećaka u obliku sanduka bez ukrasnih motiva. Dva velika stećka sa lokaliteta Lužine premješteni su kod hotela “Reumal”, oba su u obliku sljemenika, od kojih je jedan dekorisan ukrasnom rozetom sa 8 latica. Također u naselju Dusina postoji jedan stećak u obliku sanduka, koji je znatno oštećen, a u samom gradu, u haremu Šečerhanova bašča, nalazi se jedan stećak, sa izuzetnom ukrasnom ornamentikom.

Klima

Ovo područje karakteriše planinski tip klime. Osnovne odlike ovog tipa klime jesu niske temperature, snižen zračni pritisak, snažni vjetrovi, smanjena vlažnost zraka i visoka godišnja količina padavina. Godišnje padavine u Fojnici iznose oko 1200 mm pa do oko 1500 mm, i vremenski su gotovo ravnomjerno raspoređene, pa sušnih mjeseci gotovo i da nema. Srednja godišnja temperatura iznosi oko 8,2°C, te se prosječni godišnji broj sunčanih sati kreće u granicama od 1600 do 1700 sati godišnje, što otprilike odgovara bosanskohercegovačkom prosjeku.

E. Pašalić

 

Pročitajte i ovo

Saobraćajna nesreća u Novom naselju u Fojnici

Večeras oko 19:45h došlo je do saobraćajne nesreće u ulici Bosanska u Novom naselju. U …