BiH je jedina zemlja koja nije iskoristila svoje naučnike, na birou su

Riječ je o neformalnom Udruženju biologa u BiH koje broji više od 1.000 članova.

„Kolegica Ena Bajrić došla je na ideju da oformi udruženje. S njom sam se povezala kada je prvi put istupila u javnost s našim problemom. Mislim da je sve nas u toj grupi spojila ista nevolja, odnosno zajednički problem s kojim se susrećemo svaki put prilikom traženja posla, a osim toga i problem samog našeg statusa koji je ugrožen“, govori na početku razgovora za portal Radiosarajevo.ba magistrica biologije (smjer genetike) Aneta Vareškić.

Kako doznajemo, niti jedan član Udruženja nije dobio posao u vrijeme pandemije koronavirusa kada su ovakvi stručnjaci u svijetu itekako potrebni.

„Naša zanimanja u svijetu su itekako priznata, međutim problem u našoj državi jeste što nas zakon sam ne prepoznaje odnosno zakon o zdravstvenoj zaštiti prema kojem nismo jasno definirani, a shodno njemu Pravilnik o sistematizaciji zdravstvenih ustanova u kojem smo potpuno izbačeni.

Šta to znači?

Zanimanja našeg usmjerenja se definišu kao nemedicinsko osoblje, a zakon nalaže da bi se laboratorija otvorila minimalno je potrebno četiri zaposlenika medicinskog. Mi tražimo od države da zakon prilagode našim diplomama u kojima jasno piše da nas naše usmjerenje kvalifikuje da radimo u: medicinsko-genetičkim, molekularno-dijagnostičkim, hematološkim, citogenetičkim, toksikološkim, u laboratorijama za humanu i animalnu produkciju, mikrobiološkim, farmaceutskim, forenzičkim, laboratorijama za kontrolu GMO hrane i sličnim, odnosno naučno-istraživačkim institutima te na visokoškolskim ustanovama. Mogu učestvovati u planiranju istraživanja i razvoju novih istraživačkih procedura u različitim oblastima genetike kao u genetičkom inženjerstvu i biotehnologiji, medicini, poljeprivredi, šumarstvu, prehrambenoj industriji…“, pojašnjava naša sagovornica.

Privatni album: Aneta Vareškić, mlada naučnica

Zanimalo nas je da li Udruženje biologa u Bosni i Hercegovini, koji broji više od 1.000 članova iz svih dijelova naše zemlje, nastavlja borbu te upitali i jesmo li jedina zemlja koja nije koristila svoje naučnike?

„Naravno, ovo je samo početak naše borbe, mi smo trenutno u procesu formiranja legalno pravnog udruženja. Osim problema zakona o sistematizaciji postoji i problem u odrađivanju pripravničkog staža u trajanju od jedne godine volonterskog tipa. Želim da naglasim da mi kao medicinski suradnici nismo dužni zakonom da polažemo stručni ispit a samim tim niti da odrađujemo pripravnički, ipak, zbog iskustva poslodavci često traže da imamo odrađen pripravnički staž“, ističe Vareškić.

Ovi problemi, kako kaže, oduvijek su postojali, pa i prije pandemije, ali se nada da će uskoro postati dio prošlosti.

Ova mlada naučnica na kraju razgovora za portal Radiosarajevo.ba govori kako bh. vlasti imaju ignorantan stav prema svima. No, izuzetak je samo onda ukoliko neko od njih nije politički ugrožen direktno tim odlukama.

„Problem je i u našem mentalitetu jer u našoj državi biolog je ili profesor ili se bavi biljkama i potrebna je interdisciplinarnost odnosno akademska suradnja u kojoj bi stručnjaci različitih akademskih disciplina radili prema zajedničkim ciljevima“, zaključuje magistrica biologije i genetike Aneta Vareškić.