fbpx
Utorak , 4 Avgusta 2020

Intervju sa Adisom Ramićem, direktorom Zavoda Drin: Potrebno je da naše ustanove budu prepoznate u budžetu FBiH

Tokom cijele godine, a naročito u blagdanskim danima, korisnicima je najznačajnija posjeta ljudi, pažnja koju im poklone i vrijeme koje su izdvojili da otvore vrata njihovog trenutnog i, uvijek se nadamo, privremenog doma

Šokantne slike štićenika u Zavodu Pazarić, na kojima su vezani za krevet ili radijator, bio je povod da se 4. decembra održi tematska sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH posvećena stanju u tom, ali i u drugim srodnim ustanovama. Da li se od tada do danas nešto promijenilo kada je u pitanju Zavod Drin?

– Tema sjednice bila je stanje u ustanovama socijalne zaštite. Nažalost, povod za sjednicu su bile problematične činjenice iznesene o Zavodu Pazarić. Nismo obradovani povodom, ali ovakva sjednica trebala je da se održi i da se na taj način uključe svi relevantni subjekti, kako bi se pospješio rad ovih ustanova i pomoglo u prevazilaženju poteškoća sa kojim se susrećemo.

Stalna podrška

Moram istaći da se u toku sjednice malo udaljilo od teme, te je težište rasprave bilo na sagledavanju socijalne zaštite i brige za osobe u stanju socijalne potrebe, posebno djece sa različitim oblicima poteškoća, a koja nisu smještena u ustanove. Nema dvojbe da društvo treba da upotrijebi sve resurse kako bi se donijeli propisi i obezbijedila sredstva i kako bi svaki građanin mogao svoje potrebe zadovoljiti u krugu porodice, u lokalnoj zajednici. Smještaj u ustanovu treba da bude krajnje rješenje kada se prethodno iscrpe sve mogućnosti. Iskustvo nas uči da je, nažalost, usljed različitih razloga, a posebno za osobe sa psihičkim oboljenjima, jedini način da imaju adekvatnu brigu i koriste svoje preostale sposobnosti boravak u ovakvim ustanovama. Nadamo se da će doći do veće uključenosti nadležnih u rad ovih ustanova, kroz donošenje zakona potrebnih za uspješan rad.

Izjavili ste da Zavodu Drin trenutno nedostaju 54 stručnjaka raznih profila. Koji stručnjaci najviše nedostaju, da li ste se u vezi s tim obraćali nadležnim institucijama i ako jeste, kakav ste odgovor dobili?

– Federalno Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH je propisalo Pravilnik o minimalnim standardima i normativima u ustanovama socijalne zaštite, koji reguliše broj i profil neophodnog kadra i tehničku opremljenost. Pomenuti pravilnik jasno propisuje broj kadra u odnosu na broj korisnika. Upoređujući broj korisnika koji boravi u Zavodu i broj angažovanih uposlenika, dolazimo do nedostajućeg broja kadrova, prvenstveno njegovatelja koji na najneposredniji način brinu o korisnicima. Najveći nedostatak je ovaj profil uposlenika, a zbog činjenice da se finansiramo isključivo od cijene pruženih usluga, teško je obezbijediti sredstva za upošljavanje novih kadrova. Zavodi su u proteklim godinama imali obezbijeđena sredstva od Ministarstva za rad i socijalnu politiku FBiH za kapitalna ulaganja, ali ti iznosi nisu dovoljni da se ispune propisani standardi u pogledu opremljenosti te je Zavod za te namjene obezbijedio sredstva iz vlastitih resursa. Ako smo opredjeljenja da stvaramo bolje uslove života za građane koji su u Zavodu, svako ulaganje predviđa i nove troškove održavanja i angažovanje novih kadrova. Za sve to potrebno je da ustanove budu prepoznate u budžetu FBiH u vidu stalnog sufinansiranja, kako bi realizovali naše obaveze.

image
U FOJNIČKOM ZAVODU TRENUTNO BORAVI 500 ŠTIĆENIKA/

Budući da vam nedostaje značajan broj njegovatelja, na koji način uspijevate premostiti tu situaciju i istovremeno štićenicima pružiti adekvatnu uslugu?

– Trenutno smo u fazi prevazilaženja teškoća u organizaciji rada usklađivanjem radnog vremena s potrebama korisnika, te racionalizacijom broja uposlenika uzimajući u obzir zahtjeve i sposobnosti korisnika. Čini mi se da, od samog osnivanja Zavoda, uposlenici u radu koriste jedan slobodan dan u sedmici, što je imajući u vidu težinu posla nedovoljno. S obzirom na to da u Zavodu borave osobe sa različitim stepenom oboljenja i poteškoća, koje trebaju i različite nivoe podrške, nastojimo organizacijom posla da za korisnike sa potrebom stalne i intenzivne podrške obezbijedimo optimalan broj uposlenika.

Istakli ste također da u toku godine dobijete 50 zahtjeva za smještaj lica u Zavod. Šta nam, zapravo, govori ovaj podatak?

– U ranijem odgovoru sam spomenuo da će, poučeni našim iskustvom, smještaj u ustanovu za mnoge građane biti način da zadovolje svoje egzistencijalne potrebe, čemu u prilog govori i činjenica da u toku godine oko 50 zahtjeva za smještaj prispije na našu adresu. To govori da još ne postoje adekvatni servisi unutar lokalne zajednice koji bi prevenirali smještaj za osobe sa najtežim psihičkim oboljenjima, a što se naročito odnosi na manje sredine.

​Nezrelo društvo

​Često ne postoje kapaciteti unutar porodice, da na adekvatan način odgovore potrebama oboljelog lica, a jedan od osnovnih razloga za smještaj jeste samački život osobe sa psihičkim oboljenjem, čije stanje iziskuje nadzor druge osobe. Moramo istaći da još kao društvo nismo prevazišli stigmatizirajući odnos spram osoba sa psihičkim oboljenjima, što doprinosi društvenoj marginalizaciji.

U Zavodu boravi 500 štićenika, od kojih je 31 maloljetna osoba. Vrijeme je praznika i vjerujem da će mnogi dobri ljudi spremiti poklone i posjetiti štićenike. Šta je to što Zavodu najviše nedostaje?

– U svojim planovima nastojimo da korisnicima obezbijedimo sve što je potrebno za dostojanstven život. U ovo praznično vrijeme možemo potvrditi interesovanje kako organizacija, tako i pojedinaca, koji svoj altruizam i društveno odgovorno djelovanje usmjeravaju prema našim korisnicima. Ovim putem im zahvaljujem.

Oslobodjenje.ba

Pročitajte i ovo

U Kiseljaku pet novozaraženih, Kreševu četiri

U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu testirano je 375 uzoraka na prisustvo novog soja koronavirusa. …