Vijesti iz Fojnice i okoline
Finansijska dobit BH Telecoma od 2010. do 2015. godine gotovo je prepolovljena. Ovaj podatak, kao i drugi koje je prikupio Centar za politike i upravljanje, ukazuju na hitnu potrebu za analizom najvećeg telekom operatera u BiH. Naime, neto dobit „zlatne koke“ bh. društva, kako se ovo preduzeće nerijetko naziva, 2010. godine iznosio je 154,11, a 2015. 80,17 miliona KM.
Pad dobiti uslovio je i pad vrijednosti dionica, sa 17,55 KM 2011. na 16,81 KM po dionici 2016. godine. Konkretno, kao posljedica sve manje finansijske dobiti, Vlada FBiH od BH Telecoma dobija i sve manje povrata novca kroz poreze. BH Telecom je 2013. godine, putem poreza na dobit, isplatio 13,3 miliona KM Vladi FBiH, da bi 2015. ta brojka iznosila 9,7 miliona.
S druge strane, nisu zabilježene veće razlike kroz godine u udjelu BH Telecoma u tržištu. Kada je riječ o tržištu fiksne telefonije, u prvom kvartalu 2014. BH Telecom je zauzimao 46,63%, a u prvom kvartalu 2017. godine 41,08%. U oblasti mobilne telefonije zabilježeno je i blago povećanje tržišnog udjela, sa 44,87% u prvom kvartalu 2014. na 47,31% u prvom kvartalu 2017. godine.
Razlog ovako velikog tržišnog udjela je oligopol, koji, zajedno sa HT Eronetom i m:telom, održava BH Telecom kroz raspolaganje infrastrukturom. Blago povećanje tržišnog udjela novih operatera, zahvaljujući de jure liberalizovanom tržištu, bio je dovoljan za smanjivanje cijena telekomunikacijskih usluga koje se nude građanima BiH. Ipak, oligopol je učinio svoje, pa BiH i dalje ima najskuplje usluge ove vrste u regiji.
Osim toga, zaostaje i za razvojem moderne tehnologije, pa se tako BiH ne nalazi na listi OpenSignala od prvih 75 država po dostupnosti 4G mobilne mreže, dok se Hrvatska nalazi na 43., Albanija na 46., a Srbija na 47. mjestu.
Sve navedene podatke Centar za politike i upravljanje je prezentovao u svojoj analizi „Perspektive razvoja BH Telecoma“. U analizi je zaključeno kako bi dublje istraživanje rada i vrijednosti najvećeg telekom operatera u BiH moglo ukazati na potrebu za promjenom u njegovom poslovanju. Na takvo istraživanje, konkretno „finansijsku i operativnu procjenu vrijednosti“, odnosno due diligence BH Telecoma, Vlada FBiH se obavezala prilikom sklapanja kreditnog aranžmana Bosne i Hercegovine sa Međunarodnim monetarnim fondom.
Međutim, iako je prvobitni rok za izvršenje due dilignece analize bio oktobar 2016. godine, do danas se nije uradilo ništa. Osim kašnjenja, premijer FBiH Fadil Novalić najavio je kako prodaje dionica BH Telecoma u njegovom mandatu neće biti te kako ovo preduzeće treba rekonstruirati, a ne prodavati, preliminirajući tako rezultate analize prije nego je ona i započeta.
Ono što za sada ostaje jasno jeste da je potrebno što prije pronaći pozitivno rješenje za najveći telekom operater u državi. Stoga bi Vlada FBiH trebala, čak i bez obzira na ishod kreditnog aranžmana sa MMF-om, što prije početi raditi na dubljoj analizi, te donijeti zaključke i preporuke koje će pomoći eventualnom restruktuiranju ili prodaji dionica BH Telecoma.
Analizu Centra za politike i upravljanje možete preuzeti OVDJE.
