fbpx
Petak , Oktobar 18 2019
bajram banka 696x463

Bajramski adeti iz davnina

bajram banka 696x463

 bajram banka 696x463

Piše: Haris Zulum

Ramazanski bajram i njegovi adeti (običaji)

Bajramske pripreme

Obilježavanje Bajrama na našim prostorima ima, također, dugu i živu tradiciju, koja obuhvata i niz lokalnih običaja prilagođenih načelima islamskoga vjerovanja. Pripreme za obilježavanje Ramazanskog bajrama počinjale su nakon posljednje mubarek noći, Lejletu-l-kadra. Kuće i avlije bi se od strane domaćica ponovo detaljno očistile, izvršila nabavka namirnica potrebnih za spremanje bajramskih jela, te ukućanima, posebno djeci, pripremili bajramluci u vidu; kupovine odjevnih predmeta, prigodnih poklona i sl. Najavljivanje Bajrama počelo bi s oglašavanjem topa. Ovaj put bi s gradske tabije, u vrijeme ikindije-namaza top s tri pucnja najavio kraj ramazana, dok bi s akšamskim ezanom nastupio ševval, odnosno Ramazanski bajram.

Bajramsko jutro

Nastupanjem Ramazanskog bajrama oblačila bi se najljepša odjeća, kako bi osjećaj zadovoljstva i draž Bajrama bili što veći. Međutim, čoha od koje su krojena muška odijela bila je skupa i malo je bilo onih koji su mogli priuštiti svaki Bajram „taze” odijelo. Odrasli muškarci i muška djeca odlazili su u mahalsku džamiju na bajram-namaz. Nakon završetka namaza nastupilo bi bajramsko čestitanje nerijetko praćeno pucnjima iz lovačkog oružja. „Ko je god oružje imao toga jutra bi ga napunio i tetik mu odapeo”, (običaj iz Konjica).

Nakon završetka bajram-namaza nastupilo bi bajramsko čestitanje. Djeca bi roditeljima čestitala Bajram s riječima Bajram mubarek olsun ili Bajram barećola, ljubeći ih u desnu ruku a roditelji uzvraćali riječima Allah razi olsun ili Allah raziola i ljubljenjem u čelo, uz davanje bajramluka, najčešće u novcu koje je bilo popraćeno hair-dovom. Običaj je nalagao da se ispred džamije ide očevoj kući na zijaret i čestitanje, gdje se pripremao i bajramski ručak.

Bajramski zijareti

Prvi dan Bajrama bi se obavezno zijaretila ulema, te ugledni i utjecajni ljudi mahale, kasabe ili šehera. Bajram, posebno ramazanski, bio je i vrijeme zijareta mezaristana, čišćenja i krečenja nišana, te učenja prigodnih kur'anskih sura na mezarima. Ovaj zijaret se u nekim mjestima obavljao uoči Bajrama, a u drugim prvi ili drugi dan Ramazanskog bajrama. Drugi i treći dan Bajrama je bio rezerviran za obilazak komšiluka radi čestitanja Bajrama. 

bajramobicaji 823x463

Prvo bi u bajramski obilazak krenuo domaćin koji stanuje u vrhu mahale posjećujući prvog komšiju. Nakon čestitanja i čašćenja obojica bi skupa išli kod slijedećeg komšije i tako sve do posljednje kuće u mahali čime bi se i broj „bajramdžija” povećavao pošto bi im se svaki put pridruživao onaj komšija kojeg su posljednjeg zijaretili. 

U ovom zijaretu nisu se ostavljali ni bolesni ni siromašni stanovnici mahale. Domaćin bi bajramdžije častio onim što ima, najčešće kahvom i kakvim slatkom koje je domaćica pripremila ranije. Na kraju mahale, kada završe sa zijaretom svake kuće, komšije bi se razilazile i vraćale svako svojoj kući. 

Pojedina mjesta u Bosni i Hercegovini imala su specifične običaje u vezi s obilježavanjem bajramskih mubarek dana. Enver Mulahalilović navodi da je u okolini Trebinja  klanjanje bajram-namaza u džamiji završavano posebnom ilahijom od 5 bejtova na arapskom jeziku, ona se pripisuje Harun er-Rešidovom bratu Behlulu, a u prijevodu glasi:

„Nije Bajram onome ko oblači nove i gizdave haljine, Bajram je samo onome ko je siguran od prijetnje (Allahove). Nije Bajram onome ko se nakadi na mirišljivo drvo, Bajram je samo onome ko se pokaje i ne vraća se više na grijeh. Nije Bajram onome ko se gizda i kiti ovozemaljskim nakitima, Bajram je samo onome ko se bogobojaznošću opskrbi i osigura. Nije Bajram onome ko punokrvne atove jaše, Bajram je samo onome ko se prođe i napusti poroke i grijehe. Nije Bajram onome ko stere skupocjene tepihe, Bajram je samo onome ko sretno prebrodi svoj put životni.”

Vrijeme bajramskih dana često je bilo ispunjeno i bogatim sadržajima u javnom prostoru Bošnjaka. Okupljanje naroda u džamijama, musallama i drugim mjestima je korišteno za informiranje stanovnika jednog kraja, pokrajine ili regije o bitnim društvenim i političkim pitanjima.

Imareti su za vrijeme bajramskih mubarek dana, prema odredbama vakufnama, spremali posebnu hranu kako bi se i na taj način ovim danima dao poseban značaj. Bajram je ostavio traga i u svim žanrovima književnog stvaralaštva Bošnjaka. Muslimanska društva (Rahmet, Ittihad i dr.) redovno su organizirala bajramske zabave, koncerte, predavanja i druge kulturne i humanitarne manifestacije. Nakon svakog Bajrama dugo bi se prepričavali bajramski događaji, a žal za njihovim prolaskom najbolje je iskazan poslovicom: „Top puče, Bajram prođe.”

Pročitajte i ovo

Adna Šljivar iz Kiseljaka osvojila 1. mjesto na državnom Takmičenju u pisanju pisama

U Mostaru je danas održana svečana dodjela nagrada najboljim učesnicima Takmičenja u pisanju pisama za …