Hadži hafiz Ramiz ef. Pašić je rođen 12. marta 1927. godine u Rizvićima u općini Fojnica. Njegov otac Mustafa je bio napredni muhtar koji je Ramiza sina jedinca poslao na školovanje u Sarajevo od prvog razreda osnovne škole. Sve škole, osnovnu, državnu, stručnu i druge sve do jedinstvene akademije za imame i hafize koju je osnovao i vodio jedan od najvećih bosanskih svjetski obrazovnih alima muftija prof. hafiz Kjazim Hadžimejlić završava uvijek odličnim uspjehom. Hadži hafiz Ramiz ef. Pašić i hafizluk završava u rekordnom roku 1944. godine. Nuđeno mu je da radi u državnim službama, odbija i posvećuje se imamsko vjersko prosvjetnom radu. Uvijek je pozivao na obrazovanje i prosvjećivanje poručujući da je neznanje otrov svih zala, nesporazuma i predrasuda. Radio je kao imam u više džemata: Solakovići općina Busovača, Travniku, Goleš, Turbe, Bukovci, Kaćuni a u Čaršijskoj džamiji u Fojnici dugo je radio kao glavni imam.
Njegova učenost, životni stavovi, sveukupna opšte ljudska filozofija života i mudri savjeti prožeti dubokim humanizmom privlačili su ljude iz cijelog svijeta. Svakodnevno su ga posjećivali obični ljudi, državnici, ambasadori i visoki funkcioneri. Hadži hafiz Ramiz ef. Pašić će ostati svima onima koji su ga poznavali u trajnom sjećanju kao čovjek koji je volio sve dogovarati sa ljudima i volio ljude. Često smo ga mogli vidjeti prije džuma namaza sa dnevnim novinama u džepu sakoa “Kod Emina” u slastičarni sa ahbabima uz kahvu i rahat lokum. Brojne akcije izgradnje džamija, ograđivanje harema i drugih akcija predvodio je baš hafiz Ramiz.
Hafizluk je položio 1944. naučivši Kur'an za deset mjeseci napamet.
“To mi je ostalo tada u srcu i ko danas se sjećam kad je bila dova u džamiji u Živčićima moj muhafiz (kao današnji profesor) hafiz Kjazim ef. Hadžimejlić nakon što sam položio hafizluk kazao je da ako napustim Kur'an da i mene ne d'o dragi Bog i dragi Allah napusti.”, pričao nam je tad hadži hafiz Ramiz ef. Pašić.
Sa hanumom Mejrom je išao na hadž i dva puta kao bedel. Pričao nam je tada hadži hafiz Ramiz ef. Pašić da je prvu teraviju namaz klanjao u naselju Botun u općini Fojnica 1947. godine kada su džematlije morale postaviti stražu oko džamije da ih policija ne nađe na namazu.
“U vojsci sam bio malo i u zatvoru. Izašao neki pukovnik pred nas i priča nam Darvinovu teoriju kako je čovjek postao od majmuna. Nisam mogao prešutiti pa sam mu rekao da smo mi tu da se obučavamo rukovat’ oružjem da smo spremni braniti svoju rodnu grudu a ne to.”, nastavio je tad hadži Ramiz.
Hafiz Ramizova najveća životna želja je bila da doživi da se otvori nova džamija u Rzvićima i da u njoj klanja teravih namaz i posti mjesec mubarek Ramazan pa da odmah umre. Hafizu se želja ostvarila, sagrađena je džamija, on je i prvi otvorio prije dvije godine. Koliko je bio dobar čovjek hadži hafiz Ramiz ef. Pašić pokazuje i to da su mu na dženazi prisustvovali Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, predsjednik Presjedništva BiH dr Haris Silajdžić, izaslanik reisu–l-uleme mr. Muharem Omerdić, generalni sekretar Rijaseta IZ Muhamed Salkić, predsjednik Udruženja Ilmijje BiH Muharem Hasanbegović i brojni drugi zvaničnici iz političkog, javnog, kulturnog i vjerskog života BiH.
Najstariji fojnički hafiz hadži Ramiz ef. Pašić preselio je na ahiret u subotu 10. aprila 2010. Godine, a dženaza je klanjana u ponedjeljak 12. aprila. Ni najstariji mještani Fojnice ne pamte brojniju dženazu od dženaze hadži hafizu Ramizu ef. Pašiću. Prilikom posljednjeg ispraćaja velikog čovjeka ulicama Fojnice su se kao rijeka slijevale duge kolone prijatelja i poštovalaca lika i djela ovog velikog čovjeka.